Upoznajte Istru
Istra (čakavski Istrija, Jistra) najveći je hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok. Nalazi se na sjevernome dijelu, s geografskom granicom koja prati liniju od uvale Milje (talijanski Muggia) do uvale Preluka (tako da je npr. Opatija dio Istre.)
Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela: Crvenu Istru (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica), Sivu Istru (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla i Bijelu Istru (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.
Naziv Istra prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo na ovim područjima. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti istarsku obalu koja je zbog mnogih plitkih dijelova vrlo opasna za plovidbu. Istru su osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor su Histri pružili u svom sjedištu Nezakciju (lat. Nezactium) pokraj Pule. Posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja Epulona, vidjevši da se ne mogu oduprijeti, oduzeli su si život bacivši se sa zidina grada.
Hrvati se u Istri spominju već u 6. stoljeću. Mnogo je kulturno-povijesnih dragocjenosti širom tog slikovitog poluotoka. Važno je spomenuti malenu crkvicu Sv. Marije od Škriljinah u Bermu, sa svjetski poznatom freskom naziva Ples mrtvaca koju je 1474. godine naslikao Vincent iz Kastva.
